U Hrvatskoj je trenutačno oko 350 tisuća nezaposlenih, a i oni koji imaju posao, u neprestanom su strahu od otkaza. Nestabilna ekonomska situacija u državi izvor je velikog stresa i u takvim okolnostima teško je ostati sabran i funkcionalan. Vremena kada je stalno zaposlenje značilo sigurnost i stabilnost odavno su iza nas. Današnje tržište rada zahtijeva fleksibilnost, cjeloživotno učenje i praćenje svih poslovnih trendova. No čak ni to nije uvijek dovoljno da se zadrži posao. U takvim okolnostima nije ni čudno da su i zaposleni pod velikom stresom zbog straha od otkaza.
Znanstvena istraživanja pokazuju da se stres nalazi visoko na ljestvici stresnih životnih situacija. Između smrti bračnoga druga, rastave i bolesti, otkaz je u prvih pet događaja koji od većine ljudi traže povećane napore kako bi se prilagodili novonastaloj situaciji. ‘Otkaz uza se veže ne samo ekonomsku i pravnu, već i jaku psihološku dimenziju. Radnik ostaje bez mjesečnog prihoda, ugrožena je osnovna egzistencija pojedinca i njegove obitelji pa postajemo nesigurni, gubimo samopouzdanje, moguće su bračne razmirice i manje druženja s drugima, povlačenje u sebe. Najgori je scenarij pad imuniteta i bolest’, objašnjava nam psihologinja Martina Ožanić Jukić, pročelnica Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva.
Neizvjesna atmosfera budi najgore u ljudima
Svi oni koji su se barem jednom našli u situaciji da rade u tvrtki u kojoj se spremaju otkazi, znaju da neizvjesna atmosfera pridonosi rastu stresa, ali i konflikata. Većina ljudi ne zna se ponašati u takvoj situaciji i zapravo strah preuzima njihove reakcije pa problem postaje još i veći. Psihologinja Ožanić Jukić ističe kako se u takvim situacijama povećavaju konflikti i nerazumijevanje, raste ljubomora, ali i nezdrav natjecateljski duh: ‘Ljudi koji su nekada bili kolege, u takvim okolnostima ne prežu ni od čega i ne biraju sredstva uz pomoć kojih će zadržati posao.’
Strah od otkaza velik je izvor stresa, a dokazano je da stres smanjuje produktivnost radnika. Upitno je koliko su poslodavci u Hrvatskoj svjesni te činjenice. ‘U teoriji možda i jesu, ali kako su pravni koraci u postupku otkaza delikatni, a samo priopćavanje loše vijesti neugodno za obje strane, čini mi se da puno poslodavaca ide linijom manjeg otpora i izbjegava razgovor sa zaposlenikom ili priopćava radniku svoju odluku u zadnji tren kako bi izbjegavao raspravu, odgovaranje na pitanja i žaljenje. Manji broj poslodavaca u nas se potrudi dostojanstveno ispratiti radnika i pomoći mu da se osnaži za traženje novog posla’, navodi Ožanić Jukić.
Njegovanje pozitivnog stava
Iako bi u neizvjesnoj poslovnoj situaciji najbolje bilo ostati miran i stabilan, malo kome to polazi za rukom. ‘Što veća odgovornost prema vlastitoj obitelji, veća borba za preživljavanje, što veći osjećaj nepravde i nepotizma, osjećaj bespomoćnosti i ljutnja koja proizlazi iz njega, nemogućnost planiranja i nedostatak vizije bolje budućnosti povećavaju nesigurnost i smanjuju samopouzdanje… A tada reakcije svakoga od nas mogu postati nepredvidive’, ističe naša sugovornica.
Ono što može pomoći svakome čovjeku koji se nalazi u takvoj situaciji je podrška bliže okoline, pozitivan stav unatoč negativnostima koje ga okružuju, ali i vjera u sebe i svoje dosadašnje radno iskustvo. Ako se otkaz i dogodi, to ne mora nužno značiti kraj svijeta. Točnije, to može biti prilika za neki novi početak.
Izvor: tportal.hr
Besplatna članarina do 31.12.2020. za privatne korisnike!
Free membership until 31st December 2020 for private users!