Sunce i more i dalje najjači turistički adut Kvarnera
Najniže ocjene dobili su kvaliteta i ponuda kongresnog turizma, parkirališta i zdravstveni turizam.
OPATIJA – Turisti koji dolaze na Kvarner najviše uživaju u ljepotama krajolika, čistoći mora i ljubaznosti zaposlenih u turizmu, a najviše im smeta kvaliteta i ponude kongresnog turizma, nedostatak parkirališta i sadržaja za zdravstveni turizam….
To su samo neka od interesantnih saznanja objavljenih u istraživačkoj studiji “Ocjena turističke ponude Kvarnera” koju je objavio opatijski Fakultet za hotelski menadžment, a koja na jednom mjetu donosi mnoštvo podataka prikupljenih anketiranjem gostiju, hotelskog menadžmenta i lokalnog stanovništva ovog dijela Hrvatske.
– Jedan od ciljeva istraživanja je bio što preciznije ustvrditi kakva je percepcija Kvarnera kao turistička destinacije, kakvi ga gosti posjećuju te što oni misle o razini postojeće ponude – pojasnila nam je članica istraživačkog tima.
Na ljestvici zadovoljstva u rasponu od jedan do sedam najvišu je ocjenu od 5,8 dobila kategorija ljepota krajolika, a odmah iza nje sa 5,6 našla se čistoća mora.
U rang ocjene pet ušli su i ljubaznost zaposlenih, uređenost parkova i šetnica, ljubaznost stanovništva, očuvanost okoliša, lokalna gastronomija, radno vrijeme ugostiteljskih objekata, uređenost mjesta i plaže, klima i kvaliteta objekata za smještaj.
Kada je riječ o ljestvici nezadovoljstva, najnižu ocjenu 3,5 dobili su kvaliteta i ponuda kongresnog turizma, koju slijede manjak parkirališta, sadržaji za zdravstveni turizam, organizacija lokalnog prometa, nedostatak sadržaja tza djecu, nautička ponuda, događanja, zabavni i kulturni sadržaji te gužve na plažama.
– Iz ovih se podataka lako da iščitati da su gosti puno manje zadovoljni kad je riječ o konkretnim elementima turističke ponude – poručila je Peršić.
Prosjek od 30 do 50 eura
Istraživači s Fakulteta za turistički menadžment došli su do podataka da više od polovice gostiju dnevno u prosjeku troši između 30 i 50 eura, onih koji iz novčanika potroše do 80 eura dnevno ima 30-ak posto, a više od 100 eura troši samo 4 posto ispitanika.
Izvor: Jutarnji List
